Početak radova u 2024. godini ohrabruje

TEXO j.d.o.o. U 2024. godinu ušli smo sa preuzetim obavezama iz prošlog razdoblja. Iako je posla bilo dovoljno za pozitivan financijski rezultat, poslovni rezultat je bio negativan. Sve to zbog lošeg vremena na kraju 2023. godine što je direktno utjecalo na kašnjenje u rokovima, a samim time i u ostvarivanju prihoda. 

Ipak rad se nastavio, poslovne obaveze su okončane i preuzete su nove. Nadamo se dobrim rezultatima na kraju poslovne godine iako ove godine ulazimo i u investicije u opremu. O čemu se radi javit ćemo kad istu preuzmemo i isprobamo. 

Ugradnja travne rešetke poznatog proizvođača

UMAG - Tvrtka Texo j.d.o.o. tijekom 2023. godine odradila je jedan projekt koji je zanimljiv iz dva razloga. Investitor je ovim zahvatom osigurao dvije stvari, zelenu površinu oko velike stambene zgrade ali i vatrogasni prilaz, put kojim bi teška vatrogasna vozila mogla prići do zgrade. Naravno, prije samog zahvata bilo je potrebno pripremiti podlogu za put koja je ista onakva kakva se priprema za klasičnu cestu, a tek nakon toga mi smo odradili podlogu za plastične travne rešetke koje su popunjene zemljom. Nakon slijeganja zemlje biti će potrebno posijati travu.

Rekonstrukcija starog istarskog suhozida

foto: Texo jdoo
Višnjan -  Zahvaljujući obitelji koja je nakon kupovine nekretnine u Istri odlučila sa što manje utjecaja na izvornost objekta obnoviti svoje novo ljetno utočište, tvrtka TEXO j.d.o.o. ima priliku iz temelja obnoviti izvorni istarski suhozid. Radi se o zidu kojim je ograđeno dvorište također stare istarske kuće koji je tijekom prošlih desetljeća izgubio veći dio svoje strukture i ljepote. Upravo ljepota prirodnog kamena inspiracija je investitoru ali i izvođaču radova. Na idejama i znanju generacija majstora prije nas i mi ćemo u duhu davnih vremena zidu vratiti svu njegovu ljepotu i svrhu zbog koje je izgrađen. Za tvrtku Texo radove na rekonstrukciji izvodi Nenad Šantalab. 

Kako je suhozid uvršten u popis UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine

UMAG - Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta. Postoje razne svrhe gradnje suhozida: kao zid, kao ograda oranice ili pašnjaka (u južnoj Europi, Hrvatskoj, Irskoj, i Švicarskoj i u Austriji), nazivana još i kao gromača i mocira, u gradnji bunara, u gradnji puteva (Premužićeva staza). Suhozidi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje, npr. guštere, žabe, pčele i razne rijetke kukce. Srpnja 2013. nakon dugih godina dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu. Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva. Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. /Izvor: wikipedija /