TEXO j.d.o.o. - restauracija tradicionalne gradnje kamenih zidova

TEXO j.d.o.o.  - restauracija tradicionalne gradnje kamenih zidova. Kao poseban dio građevinarstva zahtjeva i poseban pristup uz korištenje materijala koji osim izgleda trebaju zadovoljiti i sve ostale aspekte samog objekta. Kod restauriranja kamenih zidova trudim se minimalno utjecati na sam objekt kako bih zadržao njegov izvorni  izgled. Zamjena dotrajalih dijelova, zaštita od vlage kamenih zidova i fugiranje kvalitetnim materijalima, osnova su dobro odrađene restauracije.

Underwater jobs

Nudimo podvodne radove u tekućim medijima; more, jezera, rijeke, cjevovodi, akumulacije, akvarijumi, crpilišta, šljunčare, tuneli, bazeni. Posjedujemo sve potrebne dozvole, iskustvo i opremu.

We offer underwater works in current media; sea, lakes, rivers, pipelines, reservoirs, aquariums, pumping stations, gravel pits, tunnels, swimming pools. We have all the necessary permits, experience and equipment.

TEXO j.d.o.o. Umag - Croatia +385 922 600 700

Uređivanje krajolika, malčiranje i krčenje korova, rezanje stabala

UMAG - Texo j.d.o.o. krajem mjeseca kolovoza na zadovoljstvo investitora iz Bjelovara odradilo je čišćenje zapuštene parcele uz sam rub naselja Komunela u Umagu. Osim što je taj dio grada postao ljepši i ugodniji za šetnju, parcela je postala potpuno prohodna i spremna za daljnju upotrebu. Visoku travu uklonili smo malčiranjem, a izrasle teške korove i sitna stabla uz prometnicu sječom škarama za grane, motornom pilom i ručnim radom. Višak bio mase odvezli smo sa parcele na vlastito kompostište. Za uslugu čišćenja parcela kontakt je moguć na Texo mobilni broj 0922 600 700. 

Koju debljinu termo fasade trebamo u primorju ?

TEXO j.d.o.o. – Svjesnost o nužnosti očuvanja energije kao jednom od temeljnih zahtjeva za građevinu sve prisutna je kod današnjih investitora pa se mnogi odlučuju za postavljanje termo fasade na svoje već izgrađene objekta iz prošlosti. Kod novih gradnji svaki projektni ured toplinsku izolaciju računa putem posebnih programa i bez toga se ne može završiti projekt i dobiti građevinska dozvola. Današnji standardi u odnosu na staru gradnju otišli su daleko u smislu potrošnje energije za grijanje i hlađenje i njihove što manje gubitke. Nepotrebno je i spominjati koliko bi debeli zidovi trebali biti po novim standardima da bi zadovoljavali toplinsku izolaciju o kojoj govorimo danas. Te se debljine kreću od 40-tak centimetara kod gradnje crnogoricom do čak 9 metara ako bi se radilo betonom. Danas se zna kako nisu svi materijali jednaki u smislu toplinske vodljivosti. Manje gubitke imaju porozniji materijali, materijali manje gustoće. Često je pitanje klijenata koji grade ili koji idu u energetsku obnovu, koja je izolacija najbolja i koja je debljina izolacije potrebna? Odgovori variraju od slučaja do slučaja, ovise o podneblju, cijeni, a i veličini zahvata. Ovise također o osnovnom materijalu od kojeg je kuća građena. Za vanjske zidove najčešće se koriste stiropor (EPS) i mineralna vuna, no brojni su drugi materijali u upotrebi za ostale elemente kuće. Algoritmi za izračun su dosta složeni i nose brojne parametre od oblika zgrade, ventilacije, dozvoljenih gubitaka. Govoreći ipak o nekim potrebnim minimumima, može se reći da je generalno 12 cm na kontinentu i 8 cm u Dalmaciji i primorskoj Hrvatskoj razina ispod koje se uglavnom više ne prolazi. Zahtjevi za debljinom izolacije u kontinentalnoj Hrvatskoj, kao što vidimo za 50 % su veći nego primjerice u Dalmaciji. Očekuje se kako će za koju godinu ti zahtjevi vjerojatno biti još i veći tako da je zgodno spomenuti da je trenutno najveća dopuštena vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U, za kontinentalnu Hrvatsku = 0,30 [W/(m2·K)], te za primorsku Hrvatsku = 0,45 [W/(m2·K)]. Debljina izolacije uvijek se računa u odnosu na toplinsku vodljivost materijala λ [W/(m·K)]. Što je koeficijent manji, to je materijal bolji izolator.